Prva knjiga o kraljevima

Četiri stotine i osamdesete godine po izlasku sinova Izraelovih iz zemlje egipatske, četvrte godine vladanja Salomonova nad Izraelom, mjeseca Ziva - to je drugi mjesec - poče graditi hram Gospodu.

Hram, što ga je Salomon zidao Gospodu, bio je šezdeset lakata dug, dvadeset lakata širok i trideset lakata visok.

Trijem pred glavnim prostorom hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini hrama, a deset lakata širok pred hramom.

Prozori, što ih dade načiniti na hramu, imali su guste rešetke.

Nadalje dade načiniti uza zid hramu, unaokolo uza zidove hramu, oko glavnoga prostora i zadnjega prostora, hodnike, što ih unaokolo podiže u spratove.

Donji sprat bio je pet lakata širok, srednji je bio šest lakata širok, a treći je bio sedam lakata širok. Bio je naime dao načiniti zasjeke na kući izvana unaokolo, da ne mora zahvatiti u zidove hramske.

Uzelo se je kod gradnje hrama samo kamenje, što je bilo kod lomljenja posve ugotovljeno, tako da se nije ništa čulo od čekića i dlijeta ili drugoga gvozdena oruđa, dok se je podizao hram.

Ulaz u donji sprat bio je na desnoj strani hrama. Na zavojicu uzlazilo se gore na srednji sprat iz srednjega na treći.

Kad je tako bio dovršio gradnju hrama, pokri hram gredama i daskama cedrovim.

Hodnike načini oko cijeloga hrama pet lakata visoke i sveza ih s hramom gredama cedrovim.

Tada dođe riječ Gospodnja Salomonu ovako:

"Tako je s kućom, što je gradiš: Ako ideš po mojim propisima i držiš moje zakone i izvršavaš sve moje zapovijedi i po njima urediš svoj život, ispunit ću na tebi svoje obećanje, što sam ga dao tvojemu ocu Davidu:

Stanovat ću među sinovima Izraelovim i neću nikada ostaviti naroda svojega Izraela."

Tako dovrši Salomon gradnju hrama.

On obloži zidove hramu iznutra drvetom. Pod hramu pokri daskama cedrovim.

Isto tako obloži dvadeset lakata na zadnjoj strani hrama daskama cedrovim od poda do pokrova. Tako ga načini unutra za prostor zadnji, za Svetinju nad svetinjama.

Četrdeset lakata imao je hram, to jest veliki prostor pred Svetinjom nad svetinjama.

Unutra bio je hram obložen drvetom cedrovim, a na njemu izrezane jabuke i cvjetovi razvijeni. Sve je bilo od drveta cedrova, tako da se nije vidio kamen.

Unutra u hramu načini zadnji prostor, da tamo namjesti kovčeg zavjeta Gospodnjega.

Zadnji prostor bio je dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok. On ga dade obložiti čistim zlatom. Isto tako njim obloži žrtvenik od drveta cedrova sprijeda.

Nadalje obloži Salomon hram unutra čistim zlatom i zateže zlatne lance pred zadnjim prostorom, koji isto tako pozlati.

Sav hram obloži zlatom, svu zgradu potpuno. I sav žrtvenik, koji je pripadao zadnjemu prostoru, obloži zlatom.

Nadalje dade u zadnjem prostoru načiniti dva kerubina od drveta maslinova, svaki deset lakata visok.

Pet lakata imala su krila jednoga kerubina i pet lakata krila drugoga kerubina, tako da je deset lakata bilo od kraja jednoga krila do kraja drugoga krila.

Deset lakata imao je i drugi kerubin. Obadva kerubina imala su jednako obličje.

Visina jednoga kerubina imala je deset lakata, isto tako imao je drugi kerubin.

Kerubine namjesti u unutrašnjosti hrama, i kerubini su držali krila svoja tako raširena, da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga kerubina dopiralo do drugoga zida. U sredini hrama udarala su krila njihova jedno u drugo.

I kerubine obloži zlatom.

Sve zidove hramu unaokolo iskiti rezanim kerubinima, palmama i razvijenim cvjetovima, u zadnjem prostoru i u prednjem prostoru.

I pod hramu dade pozlatiti, u zadnjem prostoru i u prednjem prostoru.

Za ulaz u zadnji prostor dade načiniti dvokrilna vrata od drveta maslinova. Pragovi s dovratnicima bili su na pet uglova.

Na obadvoja dvokrilna vrata od drveta maslinova dade izrezati kerubine, palme i razvijene cvjetove i zlatom ih obložiti. Kerubine i palme obloži pozlatom.

Isto tako dade i za ulaz u glavni prostor načiniti dovratnike od drveta maslinova na četiri ugla,

I dvoja dvokrilna vrata od drveta čempresova. Na dvije se strane otvaralo jedno krilo, i na dvije se strane otvaralo drugo krilo.

Dade izrezati na njima kerubine, palme i razvijene cvjetove i zlatom ih obložiti posve po mjeri.

Unutrašnje predvorje dade okružiti sa tri reda tesanoga kamena i jednoga reda cedrovih greda.

Četvrte godine mjeseca Ziva bio je postavljen temelj hramu Gospodnjemu.

I jedanaeste godine mjeseca Bula - to je osmi mjesec - bio je hram dovršen sa svim dijelovima svojim i sa svim, što mu pripada. Sedam ga je godina on gradio.