Knjiga mudrih izreka (ili poslovica )
Mudre izreke, glava 28
Bezbožnik bježi, i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeća sigurnim kao mlad lav.
Zbog grješnosti u zemlji mijenjaju se često knezovi njezini; ali po razboritim, razumnim ljudima dobiva pravda dugo trajanje.
Bezbožnik, koji pritiskuje siromahe, jest kao dažd, što odnosi, a kruha ne donosi.
Koji preziru zakon, hvale bezbožnika; a koji drže zakon, gnjeve se na njega.
Zli ljudi nemaju smisla za pravo; a koji traže Gospoda, razumiju se u sve.
Bolji je siromah, koji hodi u nedužnosti svojoj, nego čovjek, koji ide krivim putovima, ako je i bogat.
Tko drži zakon, sin je razuman, a tko se druži s izjelicama, sramoti oca svojega.
Tko umnožava imetak svoj kamatom i lihvom, skuplja onome, koji je milostiv siromasima.
Tko odvraća uho svoje, da ne čuje zakona i molitva je njegova jedan gad.
Tko zavodi poštene ljude na zao put, taj će sam pasti u jamu svoju; a nedužni će dobiti blagoslov.
Bogat čovjek drži samoga sebe mudrim, ali ga razuman siromah ispituje.
Kad se raduju pravednici, velika je slava; a podignu li se bezbožnici visoko, moraju se tražiti ljudi.
Tko krije svoje grijehe, nema blagoslova; tko ih priznaje i ostavlja, dobit će oproštenje.
Blagoslovljen je čovjek, koji je svagda na oprezu; a tko učini tvrdim srce svoje, upast će u nesreću.
Lav, koji rice, i medvjed gladan, to je bezbožan vladalac siromašnome narodu.
Knez, koji nema razboritosti, vrši mnoge globe; a kome se gadi nepravedna dobit, živjet će dugo.
Čovjek, kojega tišti krvno djelo, bit će do groba bjegunac; nitko ga ne zaustavi.
Tko hodi nedužno, spasit će se; a tko ide krivim putovima, pada ti jamu.
Tko obrađuje svoju njivu, ima puno kruha; a tko ide za besposlicama, ima puno siromaštva.
Čestiti čovjek obiluje blagoslovima; a tko hoće da se brzo obogati, ne ostaje bez kazne.
Pristranost je loša stvar; ipak za komadić kruha ogriješi se gdjekoji.
Lakomac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomišlja, da oskudica dolazi na njega.
Tko kara čovjeka, više će hvale poslije žeti, negoli jezik laskav.
Tko krade oca svojega i mater svoju i govori: "To nije grijeh", on je drug pokvarenome čovjeku.
Lakomac zameće svađu; a tko se uzda u Gospoda, obilovat će.
Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luđak je; a tko hodi u mudrosti, spasit će se.
Tko daje siromahu, neće mu ništa faliti; a tko zatvara oči svoje pred njim, bit će obasut klevetama.
Kad se visoko podignu bezbožnici, skrivaju se ljudi; a kad propadnu, postaju moćni pravednici.