Prva knjiga o kraljevima



Kraljevi I, glava 4


Kralj Salomon bio je kralj nad svim Izraelom,

Tweet thisPost on Facebook

a evo njegovih odličnika: Azarja, sin Sadokov, svećenik;

Tweet thisPost on Facebook

Elihoref i Ahija, sinovi Šišini, bilježnici; Jošafat, sin Ahiludov, savjetnik;


Benaja, sin Jojadin, vojskovođa; Sadok i Ebjatar, svećenici.


Azarja, sin Natanov, bio je nad namjesnicima; Zabud, sin Natanov, prijatelj kraljev;


Ahišar, upravitelj dvora; Eliab, sin Joabov, zapovjednik vojske; Adoram, sin Abdin, nadstojnik za tlaku.


Salomon je imao po svem Izraelu dvanaest namjesnika koji su opskrbljivali kralja i njegov dom; za svakoga je dolazio red da po jedan mjesec u godini podmiruje to uzdržavanje.

Tweet thisPost on Facebook

Evo njihovih imena: ...sin Hurov, u gori Efrajimovoj;

Tweet thisPost on Facebook

...sin Dekerov, u Makasu, Šaalbimu, Bet Šemešu, Elonu do Bet Hanana;

Tweet thisPost on Facebook

...sin Hesedov, u Arubotu; pod njim bijaše Soho i sav kraj heferski;

Tweet thisPost on Facebook

...sin Abinadabov, nad svim okružjem dorskim; žena mu je bila Tafata, kći Salomonova;

Tweet thisPost on Facebook

Baana, sin Ahiludov, u Tanaku i Megidu i u svem Bet Šeanu, koji je pokraj Saretana niže Jizreela, od Bet Šeana do Abel Mekole, i preko Jokmeama.

Tweet thisPost on Facebook

...sin Geberov, u Ramotu Gileadskom; njegova su bila Sela Jaira, sina Manašeova, koja su u Gileadu; imao je i područje Argob koje leži u Bašanu, šezdeset tvrdih gradova, opasanih zidovima i prijevornicama od tuča;


Ahinabad, sin Idov, u Mahanajimu;

Tweet thisPost on Facebook

Ahimaas u Naftaliju; i on se oženio jednom Salomonovom kćeri - Bosmatom.

Tweet thisPost on Facebook

Baana, sin Hušajev, u Ašeru i na visoravnima;

Tweet thisPost on Facebook

Jošafat, sin Paruahov, u Jisakaru;

Tweet thisPost on Facebook

Šimej, sin Elin, u Benjaminu;

Tweet thisPost on Facebook

Geber, sin Urijin, u zemlji Gileadu, zemlji Sihona, kralja amorejskoga, i Oga, kralja bašanskoga. Povrh toga bio je još jedan namjesnik u zemlji.


Juda i Izrael bili su mnogobrojni, bijaše ih kao pijeska na obali morskoj. Jeli su i pili i bili sretni.


Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do međe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života.


Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna,


deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

Tweet thisPost on Facebook

Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo.


Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova.


Salomon je imao četrdeset tisuća konja za vuču i dvanaest tisuća za jahanje.


Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ičega ponestane.

Tweet thisPost on Facebook

I ječam i slamu za konje i tegleću marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo.

Tweet thisPost on Facebook

Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

Tweet thisPost on Facebook

Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.


Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo među svim narodima unaokolo.


Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet.


Zborio je o drveću: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama.

Tweet thisPost on Facebook

Dolazili su od sviju naroda da čuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su čuli glas o njegovoj mudrosti.







This goes to iframe